Brački kamen u tradicionalnoj ručnoj obradi

Od antike do danas – brački kamen u tradicionalnoj ručnoj obradi

U pradavnim vremenima kamen se vadio iz zemlje, formirao i obrađivao isključivo radom čovjeka, koji je osim fizičke snage sve više koristio maštu i dosjetljivost, te stvorio alate kojima brže i lakše postiže cilj. Danas se uglavnom njeguje način ručne obrade kamena starim rimskim alatima. Njima se postiže jedinstven hrapavo zrnati izgled površine kamene ploče, primjenjiv pri radu na starijim ali i na vrlo modernim objektima. Ručni rad klesarskim alatima je nezamjenjiv strojem, jer udarci nikad nisu isti, imaju svoju dinamiku i povezanost s čovjekom. Strojno ponavljanje teksture je oku dosadno, neživotno, konfekcionalno. Brački kamen u tradicionalnoj ručnoj obradi ima raznoliku površinsku zrnatost i bijelu boju. Postupci ručne površinske obrade kamena klesarskim alatima:

· Špicano
· Bućarda (fina, gruba)
· Martelina (fina, gruba)
· Tehnike dlijeta

Cokul obrađen na bućardu, obloga fasade na špicu

Na slici iznad: cokul obrađen na bućardu, brušeni okviri prozora i fasadne ploče obrađene na špicu. Izvedba zidne obloge je ventilirana fasada. Sve zajedno skladno ukomponirano na obiteljskoj vili moderne arhitekture. Vizualni dojam je nenadmašan i neusporediv s drugim mogućim rješenjima.

Obloga fasade i stupova obrađena na martelinu

Na slici iznad: obloga fasade i stupova obiteljske vile obrađene na martelinu. Alati koji se upotrebljavaju su ozubljeni klesarski čekići: gradina, piket, špuntarjola (zubatka) i martelina. Datiraju iz vremena starog Rima i nisu mijenjani do danas. Često se koristi i bućarda, nešto je kraće u upotrebi,  otprilike 100 – 120 godina.

Motiv pletera na špicanoj oblozi

Trag ručnog rada vještih majstora u bračkom kamenu ističe njegovu živost i ljepotu, a objektu na kojem se ugrađuje višestruko povećava vrijednost i užitak stanovanja. Doprinosi vizurama okoline i prirodi iz koje je privremeno posuđen.

Projektiranje, izrada i ugradnja: KLESARSTVO JAKŠIĆ – Klis

Više informacija na:

[email protected]

TEL: +385 (0)21 240 185

FAX: +385 (0)21 240 699

GSM: +385 (0)91 422 2221